Te Kōhanga Reo National Trust Board is tasked with the role of Kaitiaki of Te Kōhanga Reo Movement

Patron: Kiingi Tuheitia Potatau Te Wherowhero VII

 

Muri: Hurimoana Dennis, Matua Hook, Anaru Rieper, Te Wheoro Rangikotua, Daniel Procter, Eugene Cassidy, Hone Te Rire

Mua: Peggy Luke-Ngaheke, Dame Iritana Tawhiwhirangi, Dame Karen Sewell, Hoana McMillan

Te Kōhanga Reo Board Members

Te Tairāwhiti

Ue Pohatu, Ngāti Rangiwaho, Ngāi Tāmanuhiri, Tairawhiti Whānui

Ko Rāniera te manu pīrere tuatahi kua tohia ki te Pōari Matua o Ngā Kōhanga Reo. Nā tōna whānau kōhanga reo a ia i tohu, ā, nō te tau 2016 i whakamanahia ai tōna tūranga.

I te tau 2021 i pōtihia a Raniera hei māngai mō te rohe o Te Tairāwhiti, ā , ka tohua ia hei tiamana takirua ki te taha o Te Wheoro Rangikotua māngai mō  Mātaatua/ Tauranga Moana.  

He manu pīrere a Rāniera no Te Kōhanga Reo o Iti Kahurangi atu i Te Tairāwhiti.

He wheako hōu ō Raniera i āna hīkoi i ngā pātūwatawata o te Ao Māori, o te Ao Whānui. Kua noho mai ia hei māngai, hei kanohi kitea hoki mō te kaupapa, ā, he kuhu ki ngā tōrangapū o te wā kia whai hua ai Te Kōhanga Reo tāna e whai nei. E whai whakaaro nui ana a Raniera kia tutuki pai tā tātou Wai Claim 2336, kua roa e noho tārewa ana. 

He kaikōrero i te reo i ngā horopaki maha, ka mutu he ika-a-whiro nō Te Panekiretanga o te Reo. He pūkenga hoki wōna nō roto i āna mahi i te ao mātauranga me āna mahi toitū i te hapori.

He Pāpā ano ia ki Te Kōhanga Reo otirā ko ia te Māngai mō “He Manu Pīrere”, ngā kanohi hou mō te kaupapa o te Kōhanga Reo.

Mātaatua/Tauranga Moana

Te Wheoro Rangikotua

Ngāti Whakaue, Ngai Te Rangi, Ngāti Ranginui, Ngāti Pūkenga, Tūhoe 

Nō te tau 1984 i tīmata ai a Te Wheoro hei māmā i Te Kōhanga Reo i te taha o āna ake tamariki, ā nāwai rā ka kaiāwhina. Ko ana wheako whakatipu pā harakeke tana taituara i roto i ana mahi. 

He kaipupuri i Te Tohu Whakapakari, otirā, he kaiwhakamātau i roto tonu i tana purapura. I whāia tonutia e ia āna tamariki ki te Kura Kaupapa, ki konā noho ai hei heamana i te poari o te kura, waihoki ki ngā taratī whenua Māori, whānau hoki.

I roto i tana tūranga hei heamana takirua mō te Poari o Te Kōhanga Reo e aro pū ana a Te Wheoro ki ngā kaupapa nui a Te Kōhanga Reo. Arā, ko te whakamana i te reo me ngā tikanga i roto i te kaupapa, ko te whakamana hoki i ngā whānau kia tū pakari mai, ka mutu, ko te whai tonu kia whakahōnoretia te mana motuhake o Te Kōhanga Reo e te ture.  

He kaikōkiri ia i te Kaupapa o Te Kōhanga Reo. “Ko tā Te Kōhanga reo he tūhono i ngā kokonga o te motu kia aro nuitia ā tātou mokopuna, hei tōna wā ka rere ngā manu pīrere nei ki te ao hei rōia, hei kaiwhakaari rongonui, hei ringa toi, hei tākuta rānei. He kākano nō Rangiātea, e kore e ngaro.”

Te Aupouri, Te Taitokerau Whānui Whanganui

Tekau mā waru taku pakeke i taku kuhunga mai tuatahi ki te kaupapa o te Kōhanga Reo hei kaiāwhina. Hipa ana ngā tau e toru, ka tū ahau hei kaiako ki Te Kōhanga Reo o Te Piri o Waimirirangi atu i Te Kao.

I tēnei wā tonu, ko au hei heamana te Kōhanga Reo. Hāunga taku piri atu ki te Poari Matua o Te Kōhanga Reo, e whai tonu ana ahau i te oranga tonutanga o te kaupapa o te Kōhanga Reo ki roto i te hapu me te iwi.

Ngāti Rongowhakaata, Ngāti Porou, Ngati Kahunungu

E whakapono rawa atu ana a Hurimoana ko Te Kōhanga Reo te tino tūāpapa e tipu tika ai te tamaiti, ka mutu hei tāna, ki te tika i Te Kōhanga Reo ka tika anō hoki ērā atu wāhanga o te ao o te tamaiti, ki Te Kōhanga Reo tīmata ai ngā mea katoa. 

He kākā wahanui ia mō ngā take kāingakore, waihoki ngā take e noho tuakoka ana te Māori me te hunga rawakore. I whakamānawatia ana mahi heamana ki Te Puea Marae ki te tohu Kiwi Bank Tautōhito o te tau, kātahi te hōnore ko tēnei, kaua mōna anake, engari mō te whānau whānui o Te Puea Marae.

Ka 30 tau a Hurimoana e mahi ana hei Pirihimana. Ko tana whāinga matua, kia iti ake te tokomaha o Ngāi Māori e taka ana ki te raru, otirā, he hāpai i te hunga kua tūkinotia, me te whakatutuki hoki i tā ngā hapori e matea ana. Kei te kauruki nui a Hurimoana e noho ana, koia hoki tana tirohanga ki te ao hei āpitihanga ki ana mahi i te Poari, ko tāna he whakarata i te rahi e noho tawhiti ana i ō rātou marae me ō rātou whānau, he whakanui ano hoki i te ahi kā roa o Tāmaki Makaurau.

I pōtihia anō ia i te tau 2022 hei māngai mō ngā Kōhanga Reo o Tāmaki Makaurau, hei tūtei mō te kaupapa. 

Ko Putauaki te Maunga, Ko Takanga i o Apa te Wai, Ko Te Paepae ki Rarotonga te Waka, Ko Hahuru te Marae, Ko Ngāti Tūwharetoa ki Kawerau te Iwi

Kua roa a Hone e mahi ana ki ngā momo Poari ā iwi, ā Kura, ā Kōhanga Reo hoki. He Minita a Hone mō te hāhi Perehepetiriana, ko ia hoki te Amorangi mō Te Aka Puaho. 

Aotea, Ngāpuhi

Ko Eugene Cassidy te māngai hou o te rohe o Aotea, ā, kei Taumarunui ia e noho ana, otirā, e tuku ana ia i ngā ōhākī o te kaupapa o Te Kōhanga Reo ki ngā tāngata katoa o te rohe e noho nei ia. Ko te pupuru i ngā ariā me ngā akoranga o Ngāi Pēperekōu tētahi o ōna tino whāinga, otirā, ko te hohoutanga o te rongo o te Kōhanga Reo me ōna reka katoa ki runga o te rohe o Aotea hoki.

Hei tā Eugene Cassidy, “Ko te mea nui, ko te whakaako tonu i ngā akoranga a kui mā, ā koro mā, kia whakanuia tonu e tātou ngā kaiwhakaara o te Kōhanga Reo, kia kaua hoki rātou e warewaretia.”

Hoana McMillan-BA, Grad DipT, PG Dip Ed, MEd

I te taha o tōna pāpā, he uri ia nō Tauranga Moana.  Ki te taha o tōna māmā, nō Ngāti Kahungunu me Ngāti Porou ia.  Heoi, i whānau mai ia i te rohe o Te Arawa waka, ā, kei reira tonu rātou ko tōna whānau e noho ana.

He manu pīrere a Hoana nō Te Kōhanga Reo ki Rotokawa.  Ko Hoana Pōmare tōna kuia, tētahi o ngā kaiako tuatahi o tēnei kōhanga reo. 

Ko Leah McMillan tōna māmā kua roa nei e tautoko ana i ngā kōhanga reo huri noa i te rohe o Waiariki/Tūwharetoa.

Ināianei ko tōna tuakana tērā e mahi ana hei kaiako matua ki Te Kōhanga Reo ki Rotokawa.

Āe, e tika ana te kōrero, ko te kōhanga reo tōna ao.

Ngāti Kahungunu, McGhee

Ahu mai ngā kāwai whakaheke o Matua i te whānau Hook nō roto mai o Ngāti Kahungunu ki te Wairoa, whiti atu ki te whānau McGhee i Te Waipounamu. 

I tipu ōna mātua i ngā ao e rua, mai anō rāua he kaha pukumahi, koia te kaiwhakaawe i a Matua kia pai hoki tana manaaki i te whenua, i te taiao, i te tāngata, otirā, i nga mea whai oranga katoa.

Katoa o āna tamariki, mokopuna hoki i whakauru ki Te Kōhanga Reo, ki te Kura Kaupapa Māori, ki te Whare Kura me te Whare Wānanga, koia tana whakatinana i tana whakapono ki te ara kaupapa Māori.

Nō te timatanga o ngā tau 1990 kuhu atu ai a Matua ki te āwhina, ki te kipakipa i ngā Kōhanga Reo ono tekau, kia whāia e rātou ngā koronga o Te Korowai me Te Ara Tūāpae hei tūāpapa whakapakari ake i ngā tikanga ōhanga, ngā tikanga ture me ngā tikanga whakahaere o ia rā.

Ko tana paetawhiti kia ukiuki tonu te whanaketanga o Te Kōhanga Reo. Nōna te hōnore nui kia whai wāhi atu ki te whakatairanga i te mana me te tapu o te mokopuna.

Ikaroa

Peggy Luke-Ngaheke

Tū tonu au ki runga i te taumata ō tōku tupuna maunga ko Pukeatua, ka titiro whakawaho ki te tai ororua ō te Matehou me Ngāti Haamua. Kitea iho ko ngā wai e rua ko Te Awamutu ko Waiwhetu, Waiwhetu hoki tōku whenua tupu i roto i te Arohanui ki te Tangata.

Ōku tauheke, ōku paheke, ko au tētehi toi ō Ngā Kumu o te ahi kaa ō te mana Whenua.

Ko Peggy Luke-Ngaheke. E noho ana ahau ki Waiwhetu.

Tēnei au e tū whakaiti nei nā tā koutou pōti kia noho au hei mema ki te Poari Matua o Te Kōhanga, heoi māngai mō ngā Kōhanga reo o Ikaroa. 

I te tīmatatanga o tēnei kaupapa hirahira ko au tētahi o ngā Māmā, e whakapono ana ahau he wāhi ano hei whakatika  e ora tonu ai te kaupapa o te Kōhanga Reo ki tōna tau tuangahuru mā whā. 

Ko Waiwhetu-Arohanui ki Te Tangata Kōhanga Reo tētahi o ngā Kōhanga reo e rima i tuwhera tuatahi i te tau 1982. Ko Kōkiri Seaview hoki tētahi o aua kōhanga reo.  

Mō ngā tau 39 kua hori nōku te maringanui kia tū au hei Mātua, Kaupapa Kaimahi, hei ringawera, hei kaiwhakapaipai  ki ngā wāhanga katoa o te kaupapa ara:

Over the past 39 years, it has been a privilege to participate as Mātua Kaupapa Kaimahi, cook, and cleaner within:

  • Kōhanga Reo whānau
  • Te Tari a rohe
  • Te Tari Matua, hei Pou Whakahaere
  • Mahi tahi me te purapura

Ko Ikaroa tētahi o ngā rohe ihumanea ki te tohe mō te kaupapa o te kōhanga reo, he rohe e pono ana ki tēnei kaupapa whakahirahira.

“Ka tohia koe hei whānau Kōhanga Reo mō āke tonu atu”.

“Pono ki te Kaupapa, Puna ko te reo”

Ko Tom Alesana te māngai hou mō te rohe o Te Waipounamu, ā, e whakamana ana a Tom i te ōhākī i waihotia mai e tōna kuia, i mua i tōna matenga.

Hei tā Alesana; “Ko tōna ōhākī mai ki ahau kia noho mai ki te kaupapa, ahakoa pēhea, nā reira nā taku whānau ahau i tono mai ki te tēnei tūranga”. E whai ana a Tom i ngā takahanga o tōna whānau, inā rā, kua tū rātou ko tōna Māmā me tōna Kuia hei kaiako Kōhanga Reo, otirā, he heamana tōna tuahine mō tōna Kōhanga Reo i tēnei wā tonu.

History of the Board and its role

Te Kōhanga Reo National Trust was set up and incorporated on  4 January 1984 under the Charitable Trust Act 1957. On the 14 September 1992 the name was changed by resolution to Te Kōhanga National Trust Board where the rules were amended to give better clarity and understanding for their responsibilities as Kaitiaki.

The board consisted of a Patron and Board Members

The Trust Board is responsible for the following principles

  • Tikanga Māori
  • Operating under the principles of good stewardship
  • Maintaining the highest standards of professionalism and integrity 

And will continue to have the following focus:

  • To promote, support and encourage the use and retention of Te Reo
  • To Promote, support and encourage: The Kaupapa of Te Kōhanga Reo and in particular the goal of total immersion in Te Reo Māori.
  • The establishment and maintenance within New Zealand of Te Kōhanga Reo
  • Financial  and administrative advisory support
  • To Liase with the Crown and Government departments and other relevant bodies for the purposes of promoting the Kaupapa of Te Kōhanga Reo. 

Membership onto the board is open to all persons whom meet the criteria for nomination within their respective rohe and is for a term of 5 years.

The board consists of no more than 10 members and no less than 6.

Te Kōhanga Reo Trust Deed

Ko te “Trust Deed” e whakatakoto ana i ngā ture me ngā kōrero hei whakamārama i te kaupapa o tētahi roopu.

Ko te “deed” e whakamārama ana he aha ngā tūranga me ngā mahi a ngā tarahitī. He aha ngā whainga me ngā hua mō te hunga whiwhi.

Pā mai ki te tirotiro.

Contact the Board

Te Kōhanga Reo National Trust Board Email: [email protected]